jagodina jagodina jagodina
jagodina jagodina jagodina
jagodina
jagodina jagodina
jagodina
jagodina jagodina
jagodina
jagodina jagodina jagodina jagodina
jagodina jagodina jagodina jagodina jagodina jagodina jagodina jagodina jagodina jagodina jagodina
jagodina
Navigacija
Kursna lista
EUREUR86.6324
USDUSD68.6035
CHFCHF56.8678
GBPGBP102.5840
Cela lista
Posaoioglasi.com
Stronghold d.o.o. - SMS operaterkaStronghold d.o.o. - SMS operaterka
Delta DMD - Vozač, Magacinski radnikDelta DMD - Vozač, Magacinski radnik
TeleTrader d.o.o. - Software Developers C++TeleTrader d.o.o. - Software Developers C++
TeleTrader d.o.o. - Software Developer .NET / C#TeleTrader d.o.o. - Software Developer .NET / C#
"Tekstil Baden" - Distributer (komercijalista) tekstilne galanterije"Tekstil Baden" - Distributer (komercijalista) tekstilne galanterije
Kako započeti biznis u malim i srednjim preduzećimaKako započeti biznis u malim i srednjim preduzećima
Adriatico Tours - Turisticki tehnicarAdriatico Tours - Turisticki tehnicar
Expo d.o.o. - VozačExpo d.o.o. - Vozač


Povecaj font Smanji font

Senat usvojio plan oporavka
02/10/2008 12:00

Vašington -- Američki senat je ubedljivom većinom glasova usvojio plan o spasavanju američkog finansijskog sistema od 700 milijardi dolara.

Zakon je podržalo 74 senatora dok je 25 glasalo protiv. Oba predsednička kandidata, Demokrata Barak Obama i Republikanac Džon Mekejn, vratila su se u Vašington kako bi prisustvovali glasanju, javio je Glas Amerike.

Usvojeni predlog je izmenjena verzija plana koji je prvobitno predložio predsednik SAD Džordž Buš, a koji je Predstavnički dom odbacio u ponedeljak, što je dovelo do najvećeg pada akcija u jednom danu svih vremena.

Zakonom se iz budžeta izdvaja suma od 700 milijardi dolara i daje američkom Sekretarijatu za finansije da bi otkupio loše stambene kredite od banaka i drugih finansijskih institucija. Međutim, Demokrate i Republikanci su dodali određene amandmane kako bi zakon prošao Senat.

Predlog se sada vraća Predstavničkom domu, koji planira da ponovo glasa o njemu u petak.

Senatski zakon obuhvata poreske olakšice za biznise i poreske obveznike iz srednje klase, organičava velike beneficije i otpremnine za šefove propalih finansijskih institucija, i povećava iznos štednje koji država garantuje sa 100 hiljada na 250 hiljada dolara.

Zlato sve popularnije

Britanski dnevnik Gardijan piše da je jedna od posledica svetske finansijske krize - sve većoj popularnosti zlata. Suočen sa krizom bankarskog sistema i padom vrednosti deonica sve veći broj ljudi se opredeljuje da uštedjevinu investira u zlato, prenosi BBC. U jednoj od radnji koje prodaju zlatnike kod hotela Savoj u Londonu desilo nešto što do sada nije vidjeno – ispred radnje povremeno se formiraju redovi ljudi koji čekaju da kupe zlato. Najpopularniji su zlatnici iz Južnoafričke Republike i Austrije. Zbog velike potražnje, u te dve zemlje kovnice novca su odlučile da rade svih sedam dana nedeljno.

Otkupom loših kredita skida se veliki finansijski teret sa banaka i drugih zajmodavaca, što im omogućuje da ponovo počnu da daju kredite biznisima i potrošačima.

Konzervativci koji se protive zakonu o finansijskom spasavanju u načelu veruju da federalna vlada ne bi trebalo da interveniše na finansijskim tržištima. Liberali koji mu se protive veruju da je mera usmerena na spasavanje Vol Strita na račun američkih poreskih obveznika.

Buš pohvalio odluku Kongresa

Američki predsednik Džordž Buš pohvalio je odluku Senata američkog Kongresa da usvoji njegov plan za oporavak finansijskog tržišta i pozvao Predstavnički dom Kongresa da brzo učini isto.

"Sa poboljšanjima koja je Senat napravio, verujem da članovi obe partije u Predstavničkom domu mogu da podrže zakon", istakao je Buš.

Američki predsednik je ocenio da je "zakon koji je Senat usvojio, ključan za finansijsku bezbednost svakog Amerikanca".

"Američki narod očekuje i naša ekonomija zahteva da Predstavnički dom ove sedmice usvoji ovaj dobar zakon i pošalje ga na moj sto", rekao je Buš.

Šta se sve može sa 700 mlrd. dolara?

Postoje milijarde mogućnosti - od nabavke sedam međunarodnih svemirskih stanica, slanja čoveka na Mesec do trajnih rešenja za očuvanje prirodne sredine. Čak i u Njujorku, gde milijarde dolaze i odlaze, a da niko ni ne trepne, ta suma koja treba da se slije u spasavanje Vol Strita, izaziva iznenađenje. Naspram te sume, federalna sredstva namenjena drugim projektima izgledaju kao sitnina.

Istini za volju, vlada nema stvarno te pare na dohvat ruke da se razbacuje, ali bi zato mogla da ih potroši na mnogo štošta.

Sa tolikim parama može se priuštiti jedan rat - SAD su do sada potrošile 648 milijardi dolara na ratne operacije u Iraku, takođe se može voditi i cela zemlja. Sedamsto milijardi dolara je dvostruko više od ekonomije Danske na primer, čiji je bruto domaći proizvod 2007. godine bio 312 milijardi dolara.

Sa 700 milijardi dolara može se kupiti 70 svemirskih teleskopa "habl" ili sedam međunarodnih svemirskih stanica, a može se otići i na Mesec. Program Apolo u okviru koga je čovek prvi put otišao na Mesec 1969. godine koštao je današnjih 164 milijardi dolara.

SAD bi mogle da pokriju troškove zdravstva u periodu od šest godina ili bi mogle da pokriju budžet za američke obaveštajne službe u periodu od 15 godina. Tim parama najoštećeniji mostovi mogli bi da se četiri puta poprave. Svi radovi koji su preduzeti na popravci brana nakon razornog uragana Katrina koštali su sedam milijardi dolara.

Pare bi bile dovoljne za 20 godina finansiranja Nacionalnog instituta zdravstva, prvog američkog instituta za medicinska istraživanja. Tim sredstvima mogli bi da se nadoknade troškovi zdravstvenih usluga za više od 85 miliona starih osoba, osoba sa posebnim potrebama, dece i Amerikanaca sa malim prihodima.

SAD bi mogle sa 700 milijardi dolara da pokriju plate za 22 miliona prosečnih Amerikanaca tokom godine. Prema podacima Ministarstva rada, prosečna nedeljna plata u avgustu iznosila je 612 dolara. Moglo bi da se otplati i 550 milijardi dolara studentskih kredita u SAD.


Izvor: B92.net

Citanja:18


Pretraga jagodinskog portala

Upisite rec:
Anketa
Koju marku telefona imate?
Nokia
Sonyericson
Simens
Neki drugi
Nemam telefon
Vreme

Temperatura: 7°C

vreme danas jagodinaSreda 16:00h
Vetar: -m/s tiho i bez
Pritisak: 1003.20mbar
Vlaznost: 69%
Prognoza: Oblačno i suvo

 

Marketing


pomoravski upravni okrug

©2007-2008 All right reserved  Created and developed by InfoBiznis