Vlada usvojila rebalans budžeta 02/10/2008 20:00
Beograd --
Vlada Srbije usvojila je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o budžetu Republike Srbije za 2008. godinu.
 | | Rebalansom budžeta deficit bi umesto planiranih 14,8 milijardi, bio oko 20 milijardi dinara | Prema tom predlogu su ukupni prihodi 650,17 milijardi dinara, a ukupni rashodi 695,95 milijardi dinara, čime je planirani deficit u odnosu na Zakon o budžetu uvećan za 4,8 milijardi dinara, na 45,78 milijardi dinara.
Kako je saopštila Kancelarija za odnose sa medijima, vlada je usvojila i revidirani memorandum o budžetu i ekonomskoj i fiskalnoj politici za 2009. godinu, sa projekcijama za 2010. i 2011. godinu. Učešće prihoda u bruto domaćem proizvodu povećano je za 0,4 odsto rashoda za 0,6 odsto, a deficita za 0,2 odsto.
Rebalans budžeta će imati efekata na opšti rast cena, što će se posebno osetiti iduće godine, slažu su ekonomski stručnjaci. Različita su mišljenja o tome gde će Vlada naći novac kako bi pokrila troškove, koji su povećani zbog ulaganja u Zastavu i povećanja penzija.
"Budžetski deficit je razuman u trenutnim političkim okolnostima", rekla je ministarka finansija Diana Dragutinović i istakla da su povećani budžetski izdaci posledica isplate povišice penzija za 10 odsto i izdataka za kapitalne projekte, kao što su Koridor 10 i obilaznica oko Beograda.
Ona je priznala da je želela da izbegne rebalans budžeta, da se "od ne tako dobrog ide ka nešto gorem budžetu", ali se predomislila jer je nova vlada imala nove prioritete u odnosu na vladu koja je usvojila budžet.
Ministarka je objasnila da je budžetski deficit od 2,7 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) u granica medjunarodnih standarda.Taj manjak u državnoj kasi bi bio veći, kako je dodala, da nisu postignute uštede u svim ministarstvima, najviše u ministarstvima finansija, odbrane i za Nacionalni investicioni plan (NIP). Budžetski deficit će, prema njenim rečima, biti pokriven neiskorišćenim prihodima od privatizacije i suficita u penzionom fondu privatnika.
Dragutinovićeva je, medjutim, upozorila da u sledećoj godini neće moći da budu ispunjena sva predizborna obećanja članica vladajuće koalicije, jer bi u tom slučaju budžetski deficit bio pet odsto BDP-a. "Za uspešno ostvarivanje ekonomskih ciljeva vlade potreban je timski rad", naglasila je ministarka i dodala da to znači da će svi budžetski korisnici morati da štede, ali nije želela da kaže da li će biti ispunjena obećanja o povećanju prosečnih penzija na 70 odsto prosečnih plata.
Glavni i odgovorni urednik Kvartalnog monitora Pavle Petrović kaže da rebalans budžeta ima i neke dobre vesti, a to je da su dodatni rashodi svedeni na 15 milijardi dinara, dok su prihodi povećani za deset milijardi u toku 2008. godine, tako da će povećanje budžetskog deficita biti samo oko pet milijardi što je povoljnije nego što se očekivalo.
„To je međutim samo uži budžetski deficit. Kad se tome doda deficit koji potiče iz penzionog fonda onda se stvari menjaju i tu je pre svega onaj udar od vanrednog porasta od deset odsto, a tu je i indeksacija penzija u aprilu ove godine bila veća nego što se očekivalo, pa to sve zajedno košta 13 milijardi dinara. Sada kada se spoji taj uži budžetski deo sa širim, penzionim i lokalnim delom, dolazimo do deficita koji je ipak značajan, od 2,5 do 2,7 odsto bruto društvenog proizvoda, što je već zabrinjavajući deficit“, kaže on.
Petrović objašnjava da do rasta cena možda neće doći ove godine jer je u poslednjem periodu inflacija relativno mala, ali će se posledice osetiti u 2009.
„Porast rashoda od 15 milijardi je zapravo postignut tako što je najveći broj zahteva ostavljen za iduću godinu, odnosno gurnut pod tepih, tako da ćemo imati pretnju od porasta penzija od 70 odsto prosečne plate, to je jedna ogroman izdatak koji mislim da je neodrživ, druga velika pretnja je povećanja plata u javnom sektoru i pregovori koji se vode oko kolektivnih ugovora, treća velika pretnja su dugovi same države za puteve srbije, za rezerviste itd.“, rekao je on.
I Miroslav Zdravković iz Ekonomskog instituta povećanje penzija vidi kao glavnu pretnju inflaciji. „Mnogo je opasnije to što se prihvata povećanje od deset posto koje na nivou cele iduće godine znači rast budžetskih transfera od preko 60 milijardi dinara, a to su stravično visoke cifre iza kojih bojim se stoji loša statistika zarada, a to je već drugi inflatorni udar koji nas očekuje kada nam nadležno Ministarstvo finansija kaže vidite moraćemo da povećamo akcize na derivate nafte, na cigarete, a možda i PDV stopu. Porast akciza i PDV će biti drugi šok na rast cena i onda svi napori našeg guvernera da se bori sa inflacijom gube svaki smisao“, objašnjava Zdravković.
Pavle Petrović kaže da je teško predvideti gde će Vlada tražiti novac kako bi pokrila deficit i dodaje da misli da „nije tendencija da se ide na povećanje poreza, ja mislim da će glavna bitka biti da se ovi rashodi ipak drže pod kontrolom, znači da se povećanje penzija na 70 odsto prosečne plate ne ostvari, mislim da dobar deo Vlade misli tako i bitka oko toga da se ove plate u javnom sektoru ne povećaju značajno“.
Kad je reč o izdvajanju za Kragujevac radi privlačenja velikog stranog investitora, stručnjaci se slažu da je to dobra poslovna odluka Vlade. Miroslav Zdravković smatra da taj potez Vlade svakako treba pohvaliti.
„Ulaganje Zastave u državu je odlična investicija koja na jedan danas uloženi dinar, indirektno daje deset dinara za tri do pet godina kroz veću naplatu poreza, ne samo od Fijata i proizvođača autodelova, nego i od cele prateće industrijske svite, koja će doći ne samo u Kragujevac već i u susedne industrijske gradove- Kraljevo, Čačak, Jagodinu, Kruševac i slično“, navodi on.
„Uzmite sada koliko je velika svota novca koju treba niotkuda naći za transfer penzionerima od nekih 60 do 80 milijardi dinara i pomislite da, poput Zastave, država jednako pomogne priliv u oblast elektronike, autoindustrije i sličnih propulzivnih grana. Srbija bi u toku naredne godine, investiranjem tolikog novca u privlačenje velikih multinacionalnih kompanija, u roku od pet do sedam godina sasvim sigurno dostigla nivo razvijenosti jedne Mađarske ili Slovačke“, kaže Zdravković.
Izvor: B92.net
Citanja:14
|